Nadležne državne i entitetske institucije u oblasti zapošljavanja uradile su "Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu". Recesija i globalna ekonomska kriza, kako se navodi u dokumentu, pogoršale su stanje na tržištu rada i perspektive zapošljavanja u mnogim zemljama, pa tako i u BiH. Opredijeljenost za različite oblike djelovanja na tržištu rada temelji se i na činjenici da će posljedice svjetske ekonomske krize i u 2012. imati znatnog uticaja na poslovanje većine privrednih subjekata kao i na razvojne programe, što će svakako uticati i na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta. Sve planirane aktivnosti u saglasnosti su s osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u BiH 2010.-2014., a to je da se poveća kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promovira socijalna uključenost i borba protiv nejednakosti među spolovima.
Nadležne državne i entitetske institucije u oblasti zapošljavanja uradile su "Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu".
Recesija i globalna ekonomska kriza, kako se navodi u dokumentu, pogoršale su stanje na tržištu rada i perspektive zapošljavanja u mnogim zemljama, pa tako i u BiH. Opredijeljenost za različite oblike djelovanja na tržištu rada temelji se i na činjenici da će posljedice svjetske ekonomske krize i u 2012. imati znatnog uticaja na poslovanje većine privrednih subjekata kao i na razvojne programe, što će svakako uticati i na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta.
Sve planirane aktivnosti u saglasnosti su s osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u BiH 2010.-2014., a to je da se poveća kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promovira socijalna uključenost i borba protiv nejednakosti među spolovima.
Mjerama aktivne politike zapošljavanja za 2012. želi se pomoći u dostizanju ciljeva definiranih Strategijom zapošljavanja, koje se odnose na povećanje stope zaposlenosti mladih za dva posto i stope zaposlenosti žena za 1,5 posto godišnje, te smanjenja stope dugotrajno nezaposlenih i drugih teško zapošljivih kategorija nezaposlenih osoba.
- Jedini način je za postizanje tih ciljeva jeste otvaranje novih radnih mjesta, a u ovakvoj situaciji to se može uraditi jedino sa znatnim povećanjem direktnih stranih investicija ili putem zaduživanja gdje bi se novac od kredita ulagao u biznis sektor i na taj način otvarala nova radna mjesta, izjavio je Feni stručni saradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine Boris Pupić.
Po njegovim riječima, prije svega je potrebno da resorna ministarstva obrazovanja počnu reagirati na stalna upozoravanja iz svih službi zapošljavanja da je vrijeme da se obrazovna politika uskladi s potrebama tržišta rada jer već dvije godine imamo stalni porast broja nezaposlenih osoba sa završenim visokim obrazovanjem, a to su uglavnom mladi ljudi.
- Ono što se trenutačno radi na tom pitanje jeste implementacija nekoliko programa koje provode zavodi za zapošljavanje a koji su usmjereni na mlade ljude, žene i visokoobrazovane osobe, dodao je Pupić.
Međutim, zbog stalnog smanjivanja broja radnih mjesta, te usporenog trenda otvaranja novih radnih mjesta, zavodi za zapošljavanje, bez obzira na to što svake godine posreduju u zapošljavanju sve većeg broja ljudi, nisu u mogućnosti posredovati u zapošljavanju dovoljnog broja mladih ljudi, posebno visokoobrazovanih, koji izlaze iz obrazovnog sistema.
- Zbog toga je potrebno da se biznis sektor, gdje se i nalazi najveći broj radnih mjesta, na neki način stimulitra da bi se otvorio veći broj radnih mjesta. Jedan od načina jeste da se smanje nameti na plaće zaposlenih da bi cijena rada bila konkurentna drugim zemljama te da bi se poslodavci ohrabrili za širenje poslovanja. Na ovaj način bi se privukle i strane investicije, a kreditnim aranžmanima bi se moglo uraditi daleko više nego je to moguće u ovom trenutku, izjavio je Pupić za Fenu.
"Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu" je uradio zajednički tim sastavljen od predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. Vijeće ministara BiH usvojilo je taj dokument na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH.
Tim planom nadležne institucije definiraju i mjere na ublažavanju negativnih efekata svjetske ekonomske krize koje se reflektiraju i na tržište rada u BiH.